Krećemo s jednostavnim planom: odredimo koliko vremena realno imamo za čitanje tjedno i u kojim terminima. Zatim biramo format koji nam najviše odgovara, papirnato ili digitalno, uz jednu rezervnu opciju za putovanja. Na kraju postavimo cilj u broju knjiga ili stranica, ali ostavimo prostor za spontana otkrića.
Prvi korak u ruti je zagrijavanje uz kratke knjige koje se mogu završiti tijekom vikenda. Biramo naslove s jasnom radnjom i umjerenim brojem likova kako bi ulazak u naviku bio lagan. Nakon svake knjige zabilježimo dvije rečenice dojma i tri nove riječi koje želimo zapamtiti.
U drugom koraku uvodimo klasike, ali metodično: jedan klasik na svaka dva suvremena naslova. Prije čitanja provjerimo vrijeme nastanka i osnovni kontekst, bez predugih sažetaka koji mogu pokvariti doživljaj. Ako je stil zahtjevniji, dogovorimo se da čitamo u kraćim dionicama i uspoređujemo bilješke.
Treći korak je uvod u književne eseje, kao alat za produbljivanje čitateljskog iskustva. Odaberemo jedan esejistički naslov koji se bavi temom koja nas već zanima iz romana ili poezije. Nakon čitanja eseja vratimo se na jednu raniju knjigu i provjerimo je li se promijenio naš dojam.
Četvrti korak posvetimo vokabularu: svaki tjedan izdvojimo pet riječi ili izraza i upotrijebimo ih u vlastitoj rečenici. Korisno je voditi mali glosar s primjerom iz teksta i našim primjerom iz svakodnevice. Tako čitanje postaje praktična vježba izražavanja, a ne samo prolazak kroz stranice.
Peti korak je usporedba izdanja, posebno kod klasika i prijevoda. Provjerimo tko je prevoditelj, postoji li pogovor, bilješke i je li tekst prilagođen ili cjelovit. Ako možemo, usporedimo nekoliko stranica u knjižari ili knjižnici i odaberimo izdanje koje nam olakšava razumijevanje bez narušavanja stila.
Šesti korak usmjerimo na domaće autore kroz malu tematsku mapu. Biramo tri knjige iz različitih razdoblja ili žanrova kako bismo dobili širu sliku, primjerice jedan roman, jednu zbirku priča i jednu publicističku knjigu. Nakon toga označimo što nam najviše odgovara: jezik, teme ili ritam pripovijedanja, pa prema tome planiramo sljedeći odabir.
Sedmi korak uključuje razgovor s uredničke strane: čitamo intervjue s književnim urednicima kako bismo razumjeli kako nastaju knjige i kako se oblikuje rukopis. Iz takvih razgovora često dobijemo konkretne preporuke sličnih naslova i uvid u to na što obratiti pažnju u strukturi teksta. Zatim primijenimo jednu uredničku ideju na vlastito čitanje, primjerice praćenje motiva ili dosljednosti pripovjednog glasa.