Pogreške pri odabiru knjiga često počnu prije nego što otvorimo prvu stranicu: kupimo naslov zbog trenda, a ne zbog vlastitog interesa. Rezultat je hrpa započetih knjiga i osjećaj da nam čitanje “ne ide”. Dobra vijest je da se većina tih zamki rješava jednostavnim navikama i malo pripreme.
Prva česta pogreška je biranje knjige samo prema koricama, popularnosti ili preporuci bez konteksta. Rješenje je kratka provjera: pročitajte opis, dvije-tri recenzije različitih čitatelja i prelistajte nekoliko stranica. Ako vam stil ne “sjedne” u prvih pet minuta, vjerojatno neće ni kasnije.
Druga pogreška je krivo očekivanje od žanra ili formata, primjerice tražimo brzu radnju u književnom eseju. Prije posudbe ili kupnje provjerite je li riječ o eseju, romanu, reportaži ili zbirci, jer svaki format ima drugačiji ritam. Uvod u književne eseje može biti ugodniji ako krenete s kraćim tekstovima i jasnim temama koje vas zanimaju.
Treća zamka je nepotrebno gomilanje knjiga bez plana, pa ni kućna biblioteka ne pomaže nego opterećuje. Kako organizirati kućnu biblioteku praktično znači: odvojite “za čitanje uskoro”, “referentno” i “posudbe”, te ostavite prostor za rotaciju. Kad knjige imaju svoje mjesto, lakše je i započeti čitanje jer ne trošite energiju na traženje.
Četvrta pogreška je biranje pogrešne duljine za raspoloživo vrijeme, pa se vikend završi frustracijom. Kratke knjige za vikend odaberite prema broju stranica, ali i prema gustoći teksta i veličini poglavlja. Ako imate samo 30–60 minuta dnevno, zbirke priča ili kratki romani često su realniji izbor od opsežnih saga.
Peta pogreška je uspoređivanje vlastitog tempa s tuđim, što ubija motivaciju. Umjesto cilja “što više”, postavite cilj “što redovitije”, primjerice 10 stranica ili 15 minuta. Tako se čitanje pretvara u stabilnu naviku, a ne u natjecanje.
Šesta česta greška je pasivno čitanje kada želimo da nam knjiga proširi vokabular, pa nove riječi brzo ispare. Čitanje i razvoj vokabulara bolje funkcionira kad označite nepoznate riječi, pokušate ih zaključiti iz konteksta i tek onda provjerite značenje. Dvije-tri riječi po poglavlju su dovoljno da napredak bude vidljiv bez zastoja u ritmu.
Sedma zamka je ignoriranje razlika između izdanja, pa dobijemo sitan tisak, loš prijevod ili nepotpun sadržaj. Razlike između izdanja knjiga provjerite kroz godinu izdanja, prevoditelja, urednika, broj stranica i ima li predgovor ili bilješke. Ako imate mogućnost, prelistajte fizički primjerak ili pogledajte uzorak e-knjige prije odluke.
Osma pogreška je krivo odabran format, primjerice očekujemo koncentraciju za e-knjigu na mobitelu u bučnom okruženju. Audioknjige i e-knjige usporedba u praksi se svodi na navike: audio je odličan za šetnju i kućanske poslove, a e-knjiga za označavanje i brzo pretraživanje. Najbolje rješenje je kombinirati formate ovisno o situaciji, umjesto forsiranja jednog.
Deveta pogreška je izostanak sustava praćenja, pa zaboravimo što nam se svidjelo i zašto. Kako voditi čitateljski dnevnik ne mora biti opširno: zapišite jednu rečenicu dojma, omiljeni citat i kome biste knjigu preporučili. Takve bilješke pomažu i kad kasnije birate slične naslove ili sastavljate listu za sljedeću posudbu.